Elektromagnetska polja u ljudskome okolišu i izazovi normizacije

Čovjekov organizam predstavlja bioelektrični sustav koji djeluje kao rezultat unutarnjih procesa, ali i različitih utjecaja iz vanjskog okruženja. Još uvijek znanost nije u potpunosti otkrila mehanizme međudjelovanja EM polja i ljudskoga bioenergetskog polja odnosno fizičkog tijela.



Primjena bežičnih tehnologija zadnjih godina eksponencijalno raste. Razina umjetno stvorenoga neionizirajućega elektromagnetskog zračenja iz različitih izvora raste puno većom brzinom u odnosu na sposobnost čovjekove prilagodbe. Izloženost utjecaju vanjskih, umjetno stvorenih elektromagnetskih polja može imati pozitivne, ali u određenim uvjetima i štetne zdravstvene učinke.
         

Posebno su osjetljive skupine u tom procesu djeca, trudnice i profesionalci koji su u svakodnevnom poslu izloženi povećanim razinama elektromagnetskih (EM) polja.
                                                                                                          
                              
 
Još uvijek se važeće znanstveno uporište, na temelju kojega je izgrađen regulatorni i normizacijski sustav, zasniva na izvješću međunarodne organizacije za zaštitu od neionizirajućeg zračenje (ICNIRP) iz 1998. godine, koji je potkrijepljen najnovijim izvješćem znanstvenog odbora za rastuće i novoutvrđene zdravstvene rizike  (SCENIHR). Temeljna načela ovoga pristupa su: toplinski efekti, kratkotrajna izloženost EM polju i potvrđeni znanstveni dokazi.Te preporuke prihvatila je i Europska unija putem Preporuke Vijeća 1999/519/EZ o ograničenjima
izloženosti opće populacije elektromagnetskim poljima u rasponu od 0 Hz do 300 GHz
U takvim okolnostima znanstvena zajednica zajedno s normizacijskim organizacijama (CEN-CENELEC-ETSI, ISP-IEC-ITU) i regulatornim tijelima propisuje odgovarajuće norme kao i metode zaštite od mogućih štetnih zdravstvenih učinaka EM polja na ljude. Na temelju normizacijskih
zahtjeva Europske komisije, CEN, CENELEC i ETSI izrađuju usklađene norme koje se objavljuju u službenom glasilu Europske unije i predstavljaju bitan element u procesu stavljanja sigurnih proizvoda i usluga na europsko tržište.


U Hrvatskoj su doneseni Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja i Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja koji reguliraju ovu materiju sukladno zahtjevima iz Direktive 2013/35/EU o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima
uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja). HZN, kao nacionalno normirno tijelo, razvija i prihvaća odgovarajuće izvorne, europske ili međunarodne norme. Sve više znanstvenih istraživanja potvrđuje pojavu štetnih zdravstvenih učinaka na ljude izložene
djelovanju EM polja pri znatno nižim razinama od onih propisanih u važećim zakonskim i
normizacijskim dokumentima.
 
Na znanstvenoj zajednici velika je odgovornost da provedu interdisciplinarna istraživanja i uvedu dodatne kriterije koji se odnose na različite vidove netoplinskog utjecaja EM polja.




Potreban je usklađeni napor svih zainteresiranih dionika da se donese novi regulatorni i normizacijski okvir koji će na kvalitetniji način osigurati zaštitu zdravlja ljudi uz istovremenu široku primjenu bežičnih tehnologija
 
Više o elektromagnetskom polju u ljudskome okolišu i izazovima normizacije  pogledajte u dokumentima:


EIS 2018_prezentacija_(.pdf  )
 
EIS 2018_(.pdf  )

                                                                                                                                                                

HZN e-glasilo 10/2018

Službeno glasilo Hrvatskoga zavoda za norme (HZN e-glasilo) izlazi mjesečno (Odluka). Kao prilog službenomu glasilu nalazi se Oglasnik za normativne dokumente s podacima o rezultatima rada hrvatske, međunarodne i europske normizacije.

HZN e-glasilo obrađuje teme iz normizacije i donosi novosti iz HZN-a te međunarodnih i europskih normirnih tijela...
Pročitajte više