Budućnost mobilnih komunikacija i izazovi normizacije
Živimo u informacijskom društvu koje postaje sve više automatizirano i robotizirano. Mobilne komunikacije i informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT) posebno se intenzivno razvijaju i predstavljaju ključan element u navedenom procesu. Tijekom samo tridesetak godina razvijeno je već nekoliko generacija mobilnih komunikacija. I dok četvrta generacija (4G) tek ulazi u širu primjenu, intenzivno se istražuju nove funkcionalnosti koje bi nam trebala donijeti peta generacija (5G).
U bliskoj budućnosti očekuje se izraziti rast mobilnog prometa koji će najvećim dijelom sačinjavati širokopojasna komunikacija s multimedijalnim sadržajem kao i jako intenzivna podatkovna komunikacija između različitih sofisticiranih uređaja (M2M – Machine to Machine, IoT – Internet of Things). Pomoću bežičnog interneta (WWWW – Wireless World Wide Web) međusobna komunikacija ljudi i uređaja mora biti u svakom trenutku i na svakom mjestu brza, kvalitetna i pouzdana.
Sljedeća generacija mobilnih komunikacija integrirat će nanotehnologiju, pametni radio, kreiranje mrežnih funkcija u oblaku, MIMO (Multiple Input Multiple Output) antensku tehnologiju, OFDMA (Ortogonal Frequency Division Multiple ACCESS) pristupnu tehniku kako bi učinkovito i kvalitetno riješila složene i zahtjevne izazove koji se očekuju u bliskoj budućnosti. Ti tehnološki izazovi koje je potrebno riješiti su: optimalna spektralna iskoristivost, softversko definiranje mreže, virtualizacija mrežnih funkcija, interoperabilnost u pristupnoj i jezgrenoj mreži, rekonfiguracija višemodnih mobilnih uređaja te energetska učinkovitost svih elemenata u sustavu.
Uspješan proces normizacije proizvoda i usluga predstavlja temelj ekonomije velikih brojeva, a to je važno za snažan ekonomski rast. Europska je unija pokrenula strateški razvojni projekt (HORIZON 2020) s ciljem osiguranja tehnološke prednosti i vodeće pozicije na uzavrelom i dinamičnom svjetskom tržištu. Namjera je, s jedne strane, približiti što više proces normizacije istraživačkim laboratorijima (projekti BRIDGIT i METIS), a s druge strane obrazovnomu sustavu (CEN – CENELEC - ETSI JWG EoS).
Uredbom 1025/2012 Europski parlament i Vijeće pokrenuli su niz procesa unutar europske normizacijske zajednice s namjerom da se na svim razinama poveća svijest o važnosti i ulozi normizacije, ali i da se što više zainteresiranih dionika aktivno uključi u normizacijski proces. Kako bi održali korak s brzim tehnološkim razvojem, od svih se europskih normizacijskih organizacija traži skraćenje vremenskih rokova potrebnih za izradu norma.
U bliskoj budućnosti očekuje se izraziti rast mobilnog prometa koji će najvećim dijelom sačinjavati širokopojasna komunikacija s multimedijalnim sadržajem kao i jako intenzivna podatkovna komunikacija između različitih sofisticiranih uređaja (M2M – Machine to Machine, IoT – Internet of Things). Pomoću bežičnog interneta (WWWW – Wireless World Wide Web) međusobna komunikacija ljudi i uređaja mora biti u svakom trenutku i na svakom mjestu brza, kvalitetna i pouzdana.
Sljedeća generacija mobilnih komunikacija integrirat će nanotehnologiju, pametni radio, kreiranje mrežnih funkcija u oblaku, MIMO (Multiple Input Multiple Output) antensku tehnologiju, OFDMA (Ortogonal Frequency Division Multiple ACCESS) pristupnu tehniku kako bi učinkovito i kvalitetno riješila složene i zahtjevne izazove koji se očekuju u bliskoj budućnosti. Ti tehnološki izazovi koje je potrebno riješiti su: optimalna spektralna iskoristivost, softversko definiranje mreže, virtualizacija mrežnih funkcija, interoperabilnost u pristupnoj i jezgrenoj mreži, rekonfiguracija višemodnih mobilnih uređaja te energetska učinkovitost svih elemenata u sustavu.
Uspješan proces normizacije proizvoda i usluga predstavlja temelj ekonomije velikih brojeva, a to je važno za snažan ekonomski rast. Europska je unija pokrenula strateški razvojni projekt (HORIZON 2020) s ciljem osiguranja tehnološke prednosti i vodeće pozicije na uzavrelom i dinamičnom svjetskom tržištu. Namjera je, s jedne strane, približiti što više proces normizacije istraživačkim laboratorijima (projekti BRIDGIT i METIS), a s druge strane obrazovnomu sustavu (CEN – CENELEC - ETSI JWG EoS).
Uredbom 1025/2012 Europski parlament i Vijeće pokrenuli su niz procesa unutar europske normizacijske zajednice s namjerom da se na svim razinama poveća svijest o važnosti i ulozi normizacije, ali i da se što više zainteresiranih dionika aktivno uključi u normizacijski proces. Kako bi održali korak s brzim tehnološkim razvojem, od svih se europskih normizacijskih organizacija traži skraćenje vremenskih rokova potrebnih za izradu norma.
Više o budućnosti mobilnih komunikacija i izazovima normizacije pogledajte u dokumentima:
EIS 2014_Budućnost mobilnih komunikacija i izazovi normizacije
EIS 2014_ prezentacija_Budućnost mobilnih komunikacija i izazovi normizacije
