Međunarodni dan materinskog jezika
21.02.2022.
Na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, počinje Mjesec hrvatskoga jezika, manifestacija koju je 2014. godine pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a završava na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 17. ožujka.
Prilika je to da sve kulturne, obrazovne i znanstvene ustanove raznim događanjima proslave mjesec u kojem se odaje počast hrvatskomu jeziku, jednom od najsnažnijih obilježja nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Hrvatski je jezik tijekom povijesti bio i sinonim narodnosti i svojevrstan supstitut državnosti, dom u kojem se i u najtežim vremenima čuvala i očuvala nacionalna luč.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Mjesec hrvatskoga jezika obilježit će brojnim događanjima i pojačanom djelatnošću. Tako će se institutski znanstvenici pridružiti tribinama o hrvatskome jeziku: ponajprije onoj koju organizira hrvatski P.E.N. na temu "Odumire li hrvatski jezik?", zatim sudjelovanjem na znanstvenome skupu o glagoljici na dan 22. veljače, dan koji je Hrvatski sabor nedavno proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Organizirat će i predavanja o hrvatskome jeziku putem internetskih platformi, kao što su to učinili i prošle godine te pozivaju sve škole u Hrvatskoj i inozemstvu da im se pridruže.
Institut će pojačati i svoju međunarodnu djelatnost putem izvođenja više međunarodnih projekata te u sklopu aktivnosti Europske federacije nacionalnih jezičnih institucija, u čijem upravljačkome tijelu odnedavno i Hrvatska ima svojeg predstavnika.
Na samom kraju Mjeseca hrvatskoga jezika Institut će organizirati i predstavljanje najnovijih izdanja, od kojih se posebno ističu dva dijalektološka rječnika: Žminja u Istri i Blata na Korčuli, zatim "Rječnik velikoga i maloga početnog slova" te "Etimološki rječnik hrvatskoga jezika". Predstavit će i "Juditu Marka Marulića: transkripciju i prilagodbu na suvremeni hrvatski jezik", kojom su obilježili Godinu Marka Marulića, koja traje do travnja ove godine.
Pozivaju sve da zajednički slavimo ljepote i vrednote hrvatskoga jezika, koji se, kako je to i davna i nedavna povijest pokazala, najbolje čuva proučavanjem, učenjem i poučavanjem. Upravo je ljubav spram hrvatskoga jezika njegovih govornika najveći jamac njegove opstojnosti i trajnosti, što nikakva posebna zakonska regulativa ne može nadomjestiti.
Prilika je to da sve kulturne, obrazovne i znanstvene ustanove raznim događanjima proslave mjesec u kojem se odaje počast hrvatskomu jeziku, jednom od najsnažnijih obilježja nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Hrvatski je jezik tijekom povijesti bio i sinonim narodnosti i svojevrstan supstitut državnosti, dom u kojem se i u najtežim vremenima čuvala i očuvala nacionalna luč.Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Mjesec hrvatskoga jezika obilježit će brojnim događanjima i pojačanom djelatnošću. Tako će se institutski znanstvenici pridružiti tribinama o hrvatskome jeziku: ponajprije onoj koju organizira hrvatski P.E.N. na temu "Odumire li hrvatski jezik?", zatim sudjelovanjem na znanstvenome skupu o glagoljici na dan 22. veljače, dan koji je Hrvatski sabor nedavno proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Organizirat će i predavanja o hrvatskome jeziku putem internetskih platformi, kao što su to učinili i prošle godine te pozivaju sve škole u Hrvatskoj i inozemstvu da im se pridruže.
Institut će pojačati i svoju međunarodnu djelatnost putem izvođenja više međunarodnih projekata te u sklopu aktivnosti Europske federacije nacionalnih jezičnih institucija, u čijem upravljačkome tijelu odnedavno i Hrvatska ima svojeg predstavnika.
Na samom kraju Mjeseca hrvatskoga jezika Institut će organizirati i predstavljanje najnovijih izdanja, od kojih se posebno ističu dva dijalektološka rječnika: Žminja u Istri i Blata na Korčuli, zatim "Rječnik velikoga i maloga početnog slova" te "Etimološki rječnik hrvatskoga jezika". Predstavit će i "Juditu Marka Marulića: transkripciju i prilagodbu na suvremeni hrvatski jezik", kojom su obilježili Godinu Marka Marulića, koja traje do travnja ove godine.
Pozivaju sve da zajednički slavimo ljepote i vrednote hrvatskoga jezika, koji se, kako je to i davna i nedavna povijest pokazala, najbolje čuva proučavanjem, učenjem i poučavanjem. Upravo je ljubav spram hrvatskoga jezika njegovih govornika najveći jamac njegove opstojnosti i trajnosti, što nikakva posebna zakonska regulativa ne može nadomjestiti.
Izvor: http://ihjj.hr/
U Hrvatskome zavodu za norme djeluje tehnički odbor HZN TO 37, Terminologija koji je zadužen za pripremu i prihvaćanje norma o načelima, metodama i primjeni terminologije i ostalih jezičnih i sadržajnih izvora u smislu stvaranja veza između različitih jezika i različitih kultura.
Detaljnije informacije o hrvatskim normama koje je izradio i prihvatio HZN/TO 37 možete pronaći u katalogu hrvatskih norma te repozitoriju HRN4You, za besplatan uvid u sadržaj norma možete najaviti svoj dolazak u normoteku, a za kupnju navedenih norma ili bilo kojega normativnog dokumenta pošaljite popunjeni obrazac za ponude na e-adresu prodaja@hzn.hr.
