Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu 2025.
28.04.2025.
„Korjenite promjene u zaštiti na radu: uloga umjetne inteligencije i digitalizacije u radu“ tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu 2025., koji se obilježava 28. travnja.
Digitalizacija i automatizacija transformiraju milijune radnih mjesta diljem svijeta stvarajući snažne prilike za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu. Automatizacijom i sustavima pametnog praćenja može se smanjiti opasna izloženost, spriječiti ozljede i poboljšati opći radni uvjeti. Međutim, napretkom se stvaraju i novi rizici koji zahtijevaju proaktivne i prilagodljive mjere.
Dok roboti preuzimaju opasne poslove, radnicima koji ih održavaju, popravljaju ili surađuju s njima prijete nove opasnosti. Nepredvidljivo ponašanje robota, kvarovi sustava ili kibernetičke prijetnje ugrožavaju sigurnost. Interakcijom čovjeka i robota i upotrebom nosivih elemenata i egzoskeleta koji ne pristaju dovoljno dobro, nisu praktični ili udobni mogu nastati ergonomski rizici. Zbog prekomjernog oslanjanja na umjetnu inteligenciju i automatizaciju smanjuje se ljudski nadzor i time povećaju rizici za sigurnost i zdravlje na radu, a zadaci utemeljeni na algoritmima i stalnoj komunikaciji mogu pridonijeti stresu, izgaranju i problemima mentalnog zdravlja.
Politike i propisi diljem svijeta sve više uključuju nove mjere koje obuhvaćaju sigurnost robota i interakciju čovjeka i robota, pravo na isključivanje, poboljšano algoritamsko upravljanje radom te siguran rad na daljinu i rad na platformama.
U svakoj fazi prihvaćanja tehnologija bitna je uključenost radnika. Za bezopasnu primjenu novih tehnologija nužne su inicijative za osposobljavanje i podizanje svijesti. Da bi se u potpunosti razumjeli dugoročni učinci digitalne transformacije na sigurnost i zdravlje na radu bit će potrebna daljnja istraživanja.
Unatoč znatnom napretku u području sigurnosti i zdravlja na radu (OSH), nesreće i bolesti povezane s radom i dalje se prečesto događaju, što ima razorni učinak na radnike, poduzeća te cijele zajednice i gospodarstvo.
Digitalizacija i automatizacija transformiraju milijune radnih mjesta diljem svijeta stvarajući snažne prilike za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu. Automatizacijom i sustavima pametnog praćenja može se smanjiti opasna izloženost, spriječiti ozljede i poboljšati opći radni uvjeti. Međutim, napretkom se stvaraju i novi rizici koji zahtijevaju proaktivne i prilagodljive mjere.
Dok roboti preuzimaju opasne poslove, radnicima koji ih održavaju, popravljaju ili surađuju s njima prijete nove opasnosti. Nepredvidljivo ponašanje robota, kvarovi sustava ili kibernetičke prijetnje ugrožavaju sigurnost. Interakcijom čovjeka i robota i upotrebom nosivih elemenata i egzoskeleta koji ne pristaju dovoljno dobro, nisu praktični ili udobni mogu nastati ergonomski rizici. Zbog prekomjernog oslanjanja na umjetnu inteligenciju i automatizaciju smanjuje se ljudski nadzor i time povećaju rizici za sigurnost i zdravlje na radu, a zadaci utemeljeni na algoritmima i stalnoj komunikaciji mogu pridonijeti stresu, izgaranju i problemima mentalnog zdravlja.
Politike i propisi diljem svijeta sve više uključuju nove mjere koje obuhvaćaju sigurnost robota i interakciju čovjeka i robota, pravo na isključivanje, poboljšano algoritamsko upravljanje radom te siguran rad na daljinu i rad na platformama.
U svakoj fazi prihvaćanja tehnologija bitna je uključenost radnika. Za bezopasnu primjenu novih tehnologija nužne su inicijative za osposobljavanje i podizanje svijesti. Da bi se u potpunosti razumjeli dugoročni učinci digitalne transformacije na sigurnost i zdravlje na radu bit će potrebna daljnja istraživanja.
Unatoč znatnom napretku u području sigurnosti i zdravlja na radu (OSH), nesreće i bolesti povezane s radom i dalje se prečesto događaju, što ima razorni učinak na radnike, poduzeća te cijele zajednice i gospodarstvo.
- 2,93 milijuna radnika godišnje izgubi život zbog uzroka povezanih s radom
- 395 milijuna radnika godišnje pretrpi ozljedu na radu bez smrtne posljedice
- 2,41 milijarda radnika godišnje izloženo je prekomjernoj vrućini
- 361 milijarda dolara iznosi ušteda koja bi se mogla ostvariti na globalnoj razini provedbom poboljšanih mjera za sprječavanje ozljeda uzrokovanih prekomjernom vrućinom na radnom mjestu
Hrvatske norme iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu izrađuju sljedeći tehnički odbori Hrvatskoga zavoda za norme:
-
HZN/TO 159, Ergonomija
-
HZN/TO 556, Osobna zaštitna oprema
-
HZN/TO 557, Zaštitna odjeća
-
HZN/TO 558, Zaštita dišnih putova
Ako ste zainteresirani sudjelovati u radu navedenih odbora, slobodno se javite e-poštom:
Za dodatne obavijesti o radu navedenih odbora možete se obratiti:
Boženi Mesek, višoj stručnoj savjetnici za normizaciju u području zdravlja, okoliša i medicinske opreme (bozena.mesek@hzn.hr)
Detaljnije informacije o hrvatskim normama koje su izradili i prihvatili tehnički odbori Hrvatskoga zavoda za norme možete pronaći u katalogu hrvatskih norma te repozitoriju HRN4You. Za besplatan uvid u sadržaj norma možete najaviti svoj dolazak u normoteku, a za kupnju navedenih norma ili bilo kojega normativnog dokumenta pošaljite popunjeni obrazac za ponudu na e-adresu prodaja@hzn.hr.
Za dodatne obavijesti o radu navedenih odbora možete se obratiti:
Boženi Mesek, višoj stručnoj savjetnici za normizaciju u području zdravlja, okoliša i medicinske opreme (bozena.mesek@hzn.hr)
Detaljnije informacije o hrvatskim normama koje su izradili i prihvatili tehnički odbori Hrvatskoga zavoda za norme možete pronaći u katalogu hrvatskih norma te repozitoriju HRN4You. Za besplatan uvid u sadržaj norma možete najaviti svoj dolazak u normoteku, a za kupnju navedenih norma ili bilo kojega normativnog dokumenta pošaljite popunjeni obrazac za ponudu na e-adresu prodaja@hzn.hr.
